{"id":21942,"date":"2025-03-16T16:38:05","date_gmt":"2025-03-16T15:38:05","guid":{"rendered":"http:\/\/dubawa.org\/dir\/?p=21942"},"modified":"2025-03-16T16:38:07","modified_gmt":"2025-03-16T15:38:07","slug":"%c7%b9je-o-%e1%b9%a3ee%e1%b9%a3e-ki-oogun-ifetosomobibi-fa-oyun-iju-fun-obinrin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/%c7%b9je-o-%e1%b9%a3ee%e1%b9%a3e-ki-oogun-ifetosomobibi-fa-oyun-iju-fun-obinrin\/","title":{"rendered":"\u01f8j\u1eb9\u0301 o \u1e63e\u00e9\u1e63e k\u00ed oogun \u00ecf\u00e8t\u00f2s\u1ecd\u0301m\u1ecdb\u00edb\u00ed fa oy\u00fan \u00ecju fun ob\u00ecnrin"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-cyan-bluish-gray-background-color has-background wp-block-paragraph\"><strong>Ahes\u1ecd: Arakunrin kan lori ikanni ibaraenis\u1ecdr\u1ecd X s\u1ecd <a href=\"https:\/\/x.com\/Ne0_0fficiall\/status\/1896288028458442827\">wipe<\/a> o \u1e63e\u00e9\u1e63e ki lilo oogun \u00ecf\u00e8t\u00f2s\u1ecd\u0301m\u1ecdb\u00edb\u00ed l\u1ecdp\u1ecd igba fa oy\u00fan \u00ecju fun obinrin.<\/strong><\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"alignright size-full\"><img data-recalc-dims=\"1\" decoding=\"async\" width=\"132\" height=\"56\" data-attachment-id=\"10237\" data-permalink=\"https:\/\/dubawa.org\/dir\/science-has-not-proven-the-effectiveness-of-bitter-kola-as-antivenom\/insufficient-evidence-9\/\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/dubawa.org\/dir\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/INSUFFICIENT-EVIDENCE.png?fit=132%2C56&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"132,56\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;}\" data-image-title=\"INSUFFICIENT-EVIDENCE\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/dubawa.org\/dir\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/INSUFFICIENT-EVIDENCE.png?fit=132%2C56&amp;ssl=1\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/dubawa.org\/dir\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/INSUFFICIENT-EVIDENCE.png?resize=132%2C56\" alt=\"\" class=\"wp-image-10237\" title=\"\"><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p class=\"has-background wp-block-paragraph\" style=\"background-color:#e15e00\"><strong>Abajade iwadii: K\u00f2 s\u00ed \u1eb9\u0300r\u00ed t\u00f3 d\u00e1j\u00fa n\u00edn\u00fa \u00ecm\u1ecd\u0300 say\u1eb9nsi to fi idi \u1ecd\u0300r\u1ecd\u0300 n\u00e1\u00e0 m\u00fal\u1eb9\u0300. \u00c0w\u1ecdn iwadii kan \u1e63e atileyin \u1ecdr\u1ecd naa, b\u1eb9\u1eb9 l\u2019awon iwadii miran tako \u1ecdr\u1ecd naa, w\u1ecdn ni lilo oogun \u00ecf\u00e8t\u00f2s\u1ecd\u0301m\u1ecdb\u00edb\u00ed le ran ob\u00ecnrin l\u2019\u1ecd\u0301w\u1ecd\u0301, ki w\u1ecdn ma lugbadi oy\u00fan \u00ecju.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>\u1eb8\u0300k\u00fanr\u1eb9\u0301r\u1eb9\u0301 \u00e0l\u00e0y\u1eb9\u0301<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Oy\u00fan \u00ecju j\u1eb9\u0301 koko to \u1e63e pataki ninu \u1ecdr\u1ecd ilera \u00e0w\u00f9j\u1ecd ob\u00ecnrin or\u00edl\u00e9 \u00e8d\u00e8 N\u00e0\u00ecj\u00edr\u00ed\u00e0. Koda, \u00e0w\u1ecdn <a href=\"https:\/\/sciresjournals.com\/ijlsra\/sites\/default\/files\/IJLSRA-2024-0035.pdf?\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>iwadii<\/strong><\/a> ti fihan pe ailera naa w\u1ecd\u0301p\u1ecd\u0300 n\u00ed \u00ecl\u00fa ogoni ni ipinle Rivers, ti ko si fi b\u1eb9\u0301\u1eb9\u0300 w\u1ecd\u0301p\u1ecd\u0300 ni <a href=\"https:\/\/www.ajol.info\/index.php\/jeca\/article\/view\/146178?\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>iw\u1ecd\u0300 oorun<\/strong>, <\/a>\u1e63\u00f9gb\u1ecd\u0301n aw\u1ecdn ob\u00ecnrin ti ko tii m\u1ecd okunrin ni iw\u1ecdn mejidinlaadota ti ni ailera yii ni \u00ecl\u00fa Ibadan n\u00ed ipinle <a href=\"https:\/\/www.researchgate.net\/publication\/278849177_Prevalence_of_uterine_fibroid_in_a_south-western_Nigerian_population_a_sonographic_study?\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>\u1ecc\u0300y\u1ecd\u0301<\/strong><\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bakan naa, <a href=\"https:\/\/pmc.ncbi.nlm.nih.gov\/articles\/PMC3158515\/?\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>iwadii<\/strong><\/a> fi m\u00fal\u1eb9\u0300 pe \u00e0w\u1ecdn ob\u00ecnrin ti \u1ecdj\u1ecd\u0301 or\u00ed w\u1ecdn j\u1eb9 \u1ecdd\u00fan merindinl\u1ecdgb\u1ecdn si marundinlaadota lo saba maa n ni ailera naa. B\u00edot\u00ecl\u1eb9\u0301j\u1eb9\u0301p\u00e9 iwadii p\u1ecd r\u1eb9p\u1eb9t\u1eb9 n\u00edpa oy\u00fan \u00ecju, \u00ecr\u00f2y\u00ecn ofege gbode kan lori ayelujara paapaa nipa oun ti o le fa oy\u00fan \u00ecju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Laipe yii, arakunrin kan ti o je olumulo ikanni <a href=\"https:\/\/x.com\/Ne0_0fficiall\/status\/1896288028458442827\"><strong>ibaraenis\u1ecdr\u1ecd<\/strong><\/a> X @Neo_official s\u1ecd wipe lilo o\u00f2g\u00f9n \u00ecf\u00e8t\u00f2s\u1ecd\u0301m\u1ecdb\u00edb\u00ed l\u2019aloju le fa oy\u00fan \u00ecju s\u2019ara ob\u00ecnrin.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u1ecc\u0300p\u1ecd\u0300l\u1ecdp\u1ecd\u0300 \u00e8n\u00ecy\u00e0n lo ti ka atejade oju opo naa, ti won si ti buw\u1ecd ife luu. Nitori pataki \u1ecd\u0300r\u1ecd\u0300 naa si ilera \u00e0w\u1ecdn ob\u00ecnrin lawuj\u1ecd, DUBAWA gba lati fi idi \u00f2dodo oro yii m\u00fal\u1eb9\u0300.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Ifidiododomul\u1eb9<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/my.clevelandclinic.org\/health\/diseases\/9130-uterine-fibroids\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>Oy\u00fan \u00ecju<\/strong><\/a><strong> <\/strong>j\u1eb9 okan l\u00e1ra \u00e0w\u1ecdn oun ti o maa n mu inu ik\u00f9n ob\u00ecnrin wu, \u1e63\u00f9gb\u1ecd\u0301n kiise \u00e0\u00ecs\u00e0n j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9. \u00c0w\u1ecdn \u00e8r\u00f2j\u00e0 \u00f2m\u00f3\u00f2n\u00f9 inu ara ob\u00ecnrin, <a href=\"https:\/\/pubmed.ncbi.nlm.nih.gov\/11949965\/#:~:text=Estrogen%20and%20progesterone%20are%20steroid,specific%20genes%20in%20the%20uterus.\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>estrogen \u00e0ti <\/strong><\/a>progesterone le mu ki ewu r\u1eb9\u0300 p\u1ecd\u0300si. \u00c0m\u1ecd\u0301, k\u00f2 si \u1eb9ni ti o m\u1ecd oun t\u00f3 \u1e63\u2019okunfa oy\u00fan \u00ecju ni pato.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">K\u00ec\u00ed\u1e63e gbogbo \u00ecgb\u00e0 ni oy\u00fan \u00ecju maa n n\u00ed \u00e0m\u00ec <a href=\"https:\/\/my.clevelandclinic.org\/health\/diseases\/9130-uterine-fibroids#:~:text=Not%20all%20fibroids%20cause%20symptoms,%20but%20when%20they%20do,%20symptoms%20can%20include%20heavy%20menstrual%20bleeding,%20back%20pain,%20frequent%20urination%20and%20pain%20during%20sex.\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>ap\u1eb9\u1eb9r\u1eb9<\/strong><\/a>, \u1e63ugb\u1ecd\u0301n apeere to w\u1ecdp\u1ecd\u0301 ni ki \u1eb9j\u1eb9 to n jade lasiko nkan o\u1e63u p\u1ecd ju bo \u1e63e y\u1eb9, \u00ecrora n\u00edn\u00fa eegun \u1eb9\u0300y\u00ecn, inira lasiko ibasepo, ob\u00ecnrin naa yoo ma a t\u1ecd\u0300 loorekoore. Ni opolopo igba, awon ob\u00ecnrin ti w\u1ecdn ti balaga ni o wa ninu ewu oy\u00fan \u00ecju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u00c0w\u1ecdn <a href=\"https:\/\/fibroids.com\/blog\/fact-fiction-birth-control-can-cause-fibroids\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>iwadii<\/strong><\/a> im\u1ecd ijinle sagbekale r\u1eb9\u0300 pe, oy\u00fan \u00ecju maa dagbasoke ni \u00e0s\u00eck\u00f2 ti eroja omoonu ba p\u1ecdju l\u2019ago ara bii \u00ecgb\u00e0 ti eeyan ba loy\u00fan sinu, o si maa k\u00e9r\u00e9 sii ni \u00ecgb\u00e0 ti eroja omoonu ba dinku bii igba ti ob\u00ecnrin ba diwo sise nkan osu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Awon <a href=\"https:\/\/fibroids.com\/blog\/fact-fiction-birth-control-can-cause-fibroids\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>onim\u1ecd isegun oyinbo <\/strong><\/a>n se iwadii lori oun to le sokunfa idagbasoke oy\u00fan \u00ecju ati ona itoju. Oun meji pataki, eroja omoonu estrogen ati progesterone le mu ki oy\u00fan \u00ecju ga si, mejeeji lo si wa ninu oogun \u00ecf\u00e8t\u00f2s\u1ecd\u0301m\u1ecdb\u00edb\u00ed.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">N\u00edn\u00fa atejade Mayo Clinic, \u00e0w\u1ecdn nkankan le mu ki ob\u00ecnrin wa ninu ewu oy\u00fan \u00ecju. Awon naa ni ki ob\u00ecnrin sanra ju boseye, ajogunba, ob\u00ecnrin ti ko tii bimo, ob\u00ecnrin to tete bere nkan osu, ati ki ob\u00ecnrin ma dawo nkan osu lasiko to ye.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.ncbi.nlm.nih.gov\/pmc\/articles\/PMC8303102\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>Iwadii<\/strong><\/a> ti won gbe jade ni od\u00fan 2021 yii salaye pe lilo oogun \u00ecf\u00e8t\u00f2s\u1ecd\u0301m\u1ecdb\u00edb\u00ed le je ki ob\u00ecnrin wa ninu ewu oy\u00fan \u00ecju, tabi ki o dagba si, nitori eroja omoonu estrogen ti o maa n fa idagbasoke oy\u00fan \u00ecju. Bakan naa ni <a href=\"https:\/\/pubmed.ncbi.nlm.nih.gov\/3730804\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>iwadii<\/strong><\/a> miran filel\u1eb9 pe lilo oogun ifetosomobubi fun igba pipe le je ki ob\u00ecnrin bori ewu oy\u00fan \u00ecju.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>\u1eccr\u1ecd l\u2019\u1eb9nu on\u00edm\u1ecd\u0300<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">On\u00edm\u1ecd\u0300 nipa i\u1e63\u1eb9\u0301 ab\u1eb9, Yan Katsnelson, \u1e63\u2019\u00e0l\u00e0y\u00e9 p\u00e9 k\u00f2 s\u00ed \u1eb9\u0301ni ti o mo oun kan pato ti o n fa oy\u00fan \u00ecju. \u00c0m\u1ecd\u0301, awon oniwadii imo ijinle gbagbo pe nigba ti eroja omoonu ba po lara, oy\u00fan \u00ecju le bere sii dagba. Kiise \u00e8t\u00f2 \u00ecf\u00e8t\u00f2s\u1ecd\u0301m\u1ecdb\u00edb\u00ed kan l\u00f3w\u00e0 f\u00fan \u00e0w\u1ecdn eniyan to ni oy\u00fan \u00ecju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ni igba miran, eto \u00ecf\u00e8t\u00f2s\u1ecd\u0301m\u1ecdb\u00edb\u00ed le ran ob\u00ecnrin lowo lati mojuto nkan osu ati omoonu progesterone ati estrogen. Sugbon, awon eroja omoonu \u1ecd\u0300\u00fan to wa ninu oogun \u00ecf\u00e8t\u00f2s\u1ecd\u0301m\u1ecdb\u00edb\u00ed \u1ecd\u0300\u00fan le mu ki oy\u00fan \u00ecju dagba si.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u1eb8ni t\u00f3 b\u00e1 n\u00ed ailera oy\u00fan \u00ecju ni lati ba dokita won soro lori irufe eto \u00ecf\u00e8t\u00f2s\u1ecd\u0301m\u1ecdb\u00edb\u00ed ti won ma lo, paapaa ti o ba je eeyan to ti lugbadi oy\u00fan \u00ecju.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dokita Stan, onimo nipa isegun oyinbo salaye pe aheso lasan ni oro pe lilo orisi meji si meta oogun \u00ecf\u00e8t\u00f2s\u1ecd\u0301m\u1ecdb\u00edb\u00ed le mu ki oy\u00fan \u00ecju dagbasoke, o ni ko si eri to daju ninu imo sayensi to satileyin oro naa. Okunfa oy\u00fan \u00ecju kiise oun kan ni pato, iyato ninu eroja omoonu lago ara le fa, sugbon ko si idaniloju pe lilo oogun \u00ecf\u00e8t\u00f2s\u1ecd\u0301m\u1ecdb\u00edb\u00ed le fa oy\u00fan \u00ecju.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>\u00c0k\u00f3t\u00e1n<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">A\u1e63in\u00edl\u1ecd\u0301n\u00e0 ni \u1ecd\u0300r\u1ecd\u0300 p\u00e9 o\u00f2g\u00f9n \u00ecf\u00e8t\u00f2s\u1ecd\u0301m\u1ecdb\u00edb\u00ed a maa fa oy\u00fan \u00ecju. K\u00f2 s\u00ed \u1eb9\u0300r\u00ed t\u00f3 d\u00e1j\u00fa n\u00edn\u00fa \u00ecm\u1ecd\u0300 say\u1eb9nsi t\u00f3 \u1e63\u2019atil\u1eb9yin \u1ecd\u0300r\u1ecd\u0300 naa. \u00c0w\u1ecdn on\u00edm\u1ecd dam\u1ecdran pe ti \u1eb9nikeni ba ni oun kan to ru w\u1ecdn loju nipa \u00ecf\u00e8t\u00f2s\u1ecd\u0301m\u1ecdb\u00edb\u00ed tabi oy\u00fan \u00ecju, \u00f3 \u1e63e pataki ki w\u1ecdn ba dokita w\u1ecdn s\u2019\u1ecdr\u1ecd.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ahes\u1ecd: Arakunrin kan lori ikanni ibaraenis\u1ecdr\u1ecd X s\u1ecd wipe o \u1e63e\u00e9\u1e63e ki lilo oogun \u00ecf\u00e8t\u00f2s\u1ecd\u0301m\u1ecdb\u00edb\u00ed l\u1ecdp\u1ecd igba fa oy\u00fan \u00ecju fun obinrin. Abajade iwadii: K\u00f2 s\u00ed \u1eb9\u0300r\u00ed t\u00f3 d\u00e1j\u00fa n\u00edn\u00fa \u00ecm\u1ecd\u0300 say\u1eb9nsi to fi idi \u1ecd\u0300r\u1ecd\u0300 n\u00e1\u00e0 m\u00fal\u1eb9\u0300. \u00c0w\u1ecdn iwadii kan \u1e63e atileyin \u1ecdr\u1ecd naa, b\u1eb9\u1eb9 l\u2019awon iwadii miran tako \u1ecdr\u1ecd naa, w\u1ecdn ni lilo oogun \u00ecf\u00e8t\u00f2s\u1ecd\u0301m\u1ecdb\u00edb\u00ed le ran ob\u00ecnrin l\u2019\u1ecd\u0301w\u1ecd\u0301, ki w\u1ecdn ma lugbadi oy\u00fan \u00ecju. \u1eb8\u0300k\u00fanr\u1eb9\u0301r\u1eb9\u0301 \u00e0l\u00e0y\u1eb9\u0301 Oy\u00fan \u00ecju j\u1eb9\u0301 koko to \u1e63e pataki ninu \u1ecdr\u1ecd ilera \u00e0w\u00f9j\u1ecd ob\u00ecnrin or\u00edl\u00e9 \u00e8d\u00e8 N\u00e0\u00ecj\u00edr\u00ed\u00e0. Koda, \u00e0w\u1ecdn iwadii ti fihan pe ailera naa w\u1ecd\u0301p\u1ecd\u0300 n\u00ed \u00ecl\u00fa ogoni ni ipinle Rivers, ti ko si fi b\u1eb9\u0301\u1eb9\u0300 w\u1ecd\u0301p\u1ecd\u0300 ni iw\u1ecd\u0300 oorun, \u1e63\u00f9gb\u1ecd\u0301n aw\u1ecdn ob\u00ecnrin ti ko tii m\u1ecd okunrin ni iw\u1ecdn mejidinlaadota ti ni ailera yii ni \u00ecl\u00fa Ibadan n\u00ed ipinle \u1ecc\u0300y\u1ecd\u0301. Bakan naa, iwadii fi m\u00fal\u1eb9\u0300 pe \u00e0w\u1ecdn ob\u00ecnrin ti \u1ecdj\u1ecd\u0301 or\u00ed w\u1ecdn j\u1eb9 \u1ecdd\u00fan merindinl\u1ecdgb\u1ecdn si marundinlaadota lo saba maa n ni ailera naa. B\u00edot\u00ecl\u1eb9\u0301j\u1eb9\u0301p\u00e9 iwadii p\u1ecd r\u1eb9p\u1eb9t\u1eb9 n\u00edpa oy\u00fan \u00ecju, \u00ecr\u00f2y\u00ecn ofege gbode kan lori ayelujara paapaa nipa oun ti o le fa oy\u00fan \u00ecju. Laipe yii, arakunrin kan ti o je olumulo ikanni ibaraenis\u1ecdr\u1ecd X @Neo_official s\u1ecd wipe lilo o\u00f2g\u00f9n \u00ecf\u00e8t\u00f2s\u1ecd\u0301m\u1ecdb\u00edb\u00ed l\u2019aloju le fa oy\u00fan \u00ecju s\u2019ara ob\u00ecnrin. \u1ecc\u0300p\u1ecd\u0300l\u1ecdp\u1ecd\u0300 \u00e8n\u00ecy\u00e0n lo ti ka atejade oju opo naa, ti won si ti buw\u1ecd ife luu. Nitori pataki \u1ecd\u0300r\u1ecd\u0300 naa si ilera \u00e0w\u1ecdn ob\u00ecnrin lawuj\u1ecd, DUBAWA gba lati fi idi \u00f2dodo oro yii m\u00fal\u1eb9\u0300. Ifidiododomul\u1eb9 Oy\u00fan \u00ecju j\u1eb9 okan l\u00e1ra \u00e0w\u1ecdn oun ti o maa n mu inu ik\u00f9n ob\u00ecnrin wu, \u1e63\u00f9gb\u1ecd\u0301n kiise \u00e0\u00ecs\u00e0n j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9. \u00c0w\u1ecdn \u00e8r\u00f2j\u00e0 \u00f2m\u00f3\u00f2n\u00f9 inu ara ob\u00ecnrin, estrogen \u00e0ti progesterone le mu ki ewu r\u1eb9\u0300 p\u1ecd\u0300si. \u00c0m\u1ecd\u0301, k\u00f2 si \u1eb9ni ti o m\u1ecd oun t\u00f3 \u1e63\u2019okunfa oy\u00fan \u00ecju ni pato. K\u00ec\u00ed\u1e63e gbogbo \u00ecgb\u00e0 ni oy\u00fan \u00ecju maa n n\u00ed \u00e0m\u00ec ap\u1eb9\u1eb9r\u1eb9, \u1e63ugb\u1ecd\u0301n apeere to w\u1ecdp\u1ecd\u0301 ni ki \u1eb9j\u1eb9 to n jade lasiko nkan o\u1e63u p\u1ecd ju bo \u1e63e y\u1eb9, \u00ecrora n\u00edn\u00fa eegun \u1eb9\u0300y\u00ecn, inira lasiko ibasepo, ob\u00ecnrin naa yoo ma a t\u1ecd\u0300 loorekoore. Ni opolopo igba, awon ob\u00ecnrin ti w\u1ecdn ti balaga ni o wa ninu ewu oy\u00fan \u00ecju. \u00c0w\u1ecdn iwadii im\u1ecd ijinle sagbekale r\u1eb9\u0300 pe, oy\u00fan \u00ecju maa dagbasoke ni \u00e0s\u00eck\u00f2 ti eroja omoonu ba p\u1ecdju l\u2019ago ara bii \u00ecgb\u00e0 ti eeyan ba loy\u00fan sinu, o si maa k\u00e9r\u00e9 sii ni \u00ecgb\u00e0 ti eroja omoonu ba dinku bii igba ti ob\u00ecnrin ba diwo sise nkan osu. Awon onim\u1ecd isegun oyinbo n se iwadii lori oun to le sokunfa idagbasoke oy\u00fan \u00ecju ati ona itoju. Oun meji pataki, eroja omoonu estrogen ati progesterone le mu ki oy\u00fan \u00ecju ga si, mejeeji lo si wa ninu oogun \u00ecf\u00e8t\u00f2s\u1ecd\u0301m\u1ecdb\u00edb\u00ed. N\u00edn\u00fa atejade Mayo Clinic, \u00e0w\u1ecdn nkankan le mu ki ob\u00ecnrin wa ninu ewu oy\u00fan \u00ecju. Awon naa ni ki ob\u00ecnrin sanra ju boseye, ajogunba, ob\u00ecnrin ti ko tii bimo, ob\u00ecnrin to tete bere nkan osu, ati ki ob\u00ecnrin ma dawo nkan osu lasiko to ye. Iwadii ti won gbe jade ni od\u00fan 2021 yii salaye pe lilo oogun \u00ecf\u00e8t\u00f2s\u1ecd\u0301m\u1ecdb\u00edb\u00ed le je ki ob\u00ecnrin wa ninu ewu oy\u00fan \u00ecju, tabi ki o dagba si, nitori eroja omoonu estrogen ti o maa n fa idagbasoke oy\u00fan \u00ecju. Bakan naa ni iwadii miran filel\u1eb9 pe lilo oogun ifetosomobubi fun igba pipe le je ki ob\u00ecnrin bori ewu oy\u00fan \u00ecju. \u1eccr\u1ecd l\u2019\u1eb9nu on\u00edm\u1ecd\u0300 On\u00edm\u1ecd\u0300 nipa i\u1e63\u1eb9\u0301 ab\u1eb9, Yan Katsnelson, \u1e63\u2019\u00e0l\u00e0y\u00e9 p\u00e9 k\u00f2 s\u00ed \u1eb9\u0301ni ti o mo oun kan pato ti o n fa oy\u00fan \u00ecju. \u00c0m\u1ecd\u0301, awon oniwadii imo ijinle gbagbo pe nigba ti eroja omoonu ba po lara, oy\u00fan \u00ecju le bere sii dagba. Kiise \u00e8t\u00f2 \u00ecf\u00e8t\u00f2s\u1ecd\u0301m\u1ecdb\u00edb\u00ed kan l\u00f3w\u00e0 f\u00fan \u00e0w\u1ecdn eniyan to ni oy\u00fan \u00ecju. Ni igba miran, eto \u00ecf\u00e8t\u00f2s\u1ecd\u0301m\u1ecdb\u00edb\u00ed le ran ob\u00ecnrin lowo lati mojuto nkan osu ati omoonu progesterone ati estrogen. Sugbon, awon eroja omoonu \u1ecd\u0300\u00fan to wa ninu oogun \u00ecf\u00e8t\u00f2s\u1ecd\u0301m\u1ecdb\u00edb\u00ed \u1ecd\u0300\u00fan le mu ki oy\u00fan \u00ecju dagba si. \u1eb8ni t\u00f3 b\u00e1 n\u00ed ailera oy\u00fan \u00ecju ni lati ba dokita won soro lori irufe eto \u00ecf\u00e8t\u00f2s\u1ecd\u0301m\u1ecdb\u00edb\u00ed ti won ma lo, paapaa ti o ba je eeyan to ti lugbadi oy\u00fan \u00ecju. Dokita Stan, onimo nipa isegun oyinbo salaye pe aheso lasan ni oro pe lilo orisi meji si meta oogun \u00ecf\u00e8t\u00f2s\u1ecd\u0301m\u1ecdb\u00edb\u00ed le mu ki oy\u00fan \u00ecju dagbasoke, o ni ko si eri to daju ninu imo sayensi to satileyin oro naa. Okunfa oy\u00fan \u00ecju kiise oun kan ni pato, iyato ninu eroja omoonu lago ara le fa, sugbon ko si idaniloju pe lilo oogun \u00ecf\u00e8t\u00f2s\u1ecd\u0301m\u1ecdb\u00edb\u00ed le fa oy\u00fan \u00ecju. \u00c0k\u00f3t\u00e1n A\u1e63in\u00edl\u1ecd\u0301n\u00e0 ni \u1ecd\u0300r\u1ecd\u0300 p\u00e9 o\u00f2g\u00f9n \u00ecf\u00e8t\u00f2s\u1ecd\u0301m\u1ecdb\u00edb\u00ed a maa fa oy\u00fan \u00ecju. K\u00f2 s\u00ed \u1eb9\u0300r\u00ed t\u00f3 d\u00e1j\u00fa n\u00edn\u00fa \u00ecm\u1ecd\u0300 say\u1eb9nsi t\u00f3 \u1e63\u2019atil\u1eb9yin \u1ecd\u0300r\u1ecd\u0300 naa. \u00c0w\u1ecdn on\u00edm\u1ecd dam\u1ecdran pe ti \u1eb9nikeni ba ni oun kan to ru w\u1ecdn loju nipa \u00ecf\u00e8t\u00f2s\u1ecd\u0301m\u1ecdb\u00edb\u00ed tabi oy\u00fan \u00ecju, \u00f3 \u1e63e pataki ki w\u1ecdn ba dokita w\u1ecdn s\u2019\u1ecdr\u1ecd.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":21886,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"hannibal_claim_source":"","hannibal_source_label":"","hannibal_card_color":"blue","_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","_wpscppro_dont_share_socialmedia":false,"_wpscppro_custom_social_share_image":0,"_facebook_share_type":"default","_twitter_share_type":"default","_linkedin_share_type":"default","_pinterest_share_type":"default","_linkedin_share_type_page":"default","_instagram_share_type":"default","_medium_share_type":"","_threads_share_type":"","_google_business_share_type":"","_bluesky_share_type":"","_mastodon_share_type":"","_selected_social_profile":[],"_wpsp_enable_custom_social_template":false,"_wpsp_social_scheduling":{"enabled":false,"datetime":null,"platforms":[],"status":"template_only","dateOption":"today","timeOption":"now","customDays":"","customHours":"","customDate":"","customTime":"","schedulingType":"absolute"},"_wpsp_active_default_template":true},"categories":[2450,1571,3812,3815],"tags":[],"verdict":[],"ppma_author":[1920],"class_list":["post-21942","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-yoruba","category-fact-check","category-headline","category-homepage"],"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p8R6dE-5HU","jetpack_likes_enabled":true,"jetpack_sharing_enabled":true,"authors":[{"term_id":1920,"user_id":0,"is_guest":1,"slug":"elizabeth-ogunbamowo","display_name":"Elizabeth Ogunbamowo","avatar_url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/7043a07f4ff292637cb75d13c8340fa9afb2ec87eceec4eedd980077c8bfd304?s=96&r=g","author_category":"","user_url":"","last_name":"","first_name":"","job_title":"","description":""}],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/dubawa.org\/dir\/wp-content\/uploads\/2025\/03\/pill.jpg?fit=287%2C175&ssl=1","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21942","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=21942"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21942\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21943,"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/21942\/revisions\/21943"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/media\/21886"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=21942"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=21942"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=21942"},{"taxonomy":"verdict","embeddable":true,"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/verdict?post=21942"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/ppma_author?post=21942"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}