{"id":22501,"date":"2025-04-29T15:47:31","date_gmt":"2025-04-29T14:47:31","guid":{"rendered":"http:\/\/dubawa.org\/dir\/?p=22501"},"modified":"2025-04-29T15:47:33","modified_gmt":"2025-04-29T14:47:33","slug":"ko-si-eri-to-daju-pe-beba-igbonse-le-fa-akoran-si-eya-ito-obinrin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/ko-si-eri-to-daju-pe-beba-igbonse-le-fa-akoran-si-eya-ito-obinrin\/","title":{"rendered":"Ko si eri to daju pe b\u00e9b\u00e0 \u00ecgb\u1ecd\u0300ns\u1eb9\u0300 le fa akoran si \u1eb9\u0300ya \u00ect\u1ecd\u0300 obinrin"},"content":{"rendered":"\n<p class=\"has-cyan-bluish-gray-background-color has-background wp-block-paragraph\"><strong>Aheso: Atejade kan ti won tan ka ori ikanni Whatsapp salaye pe b\u00e9b\u00e0 \u00ecgb\u1ecd\u0300ns\u1eb9\u0300 le fa akoransi \u1eb9\u0300ya \u00ect\u1ecd\u0300 ara obinrin.<\/strong><\/p>\n\n\n<div class=\"wp-block-image\">\n<figure class=\"alignright size-full\"><img data-recalc-dims=\"1\" decoding=\"async\" width=\"136\" height=\"59\" data-attachment-id=\"20177\" data-permalink=\"https:\/\/dubawa.org\/dir\/post-edo-election-fact-checks-edo-2024-governorship-election\/misleading-4-1-2-2\/\" data-orig-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/dubawa.org\/dir\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/MISLEADING-4-1-2.png?fit=136%2C59&amp;ssl=1\" data-orig-size=\"136,59\" data-comments-opened=\"1\" data-image-meta=\"{&quot;aperture&quot;:&quot;0&quot;,&quot;credit&quot;:&quot;&quot;,&quot;camera&quot;:&quot;&quot;,&quot;caption&quot;:&quot;&quot;,&quot;created_timestamp&quot;:&quot;0&quot;,&quot;copyright&quot;:&quot;&quot;,&quot;focal_length&quot;:&quot;0&quot;,&quot;iso&quot;:&quot;0&quot;,&quot;shutter_speed&quot;:&quot;0&quot;,&quot;title&quot;:&quot;&quot;,&quot;orientation&quot;:&quot;0&quot;}\" data-image-title=\"MISLEADING-4-1-2\" data-image-description=\"\" data-image-caption=\"\" data-large-file=\"https:\/\/i0.wp.com\/dubawa.org\/dir\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/MISLEADING-4-1-2.png?fit=136%2C59&amp;ssl=1\" src=\"https:\/\/i0.wp.com\/dubawa.org\/dir\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/MISLEADING-4-1-2.png?resize=136%2C59\" alt=\"\" class=\"wp-image-20177\" title=\"\"><\/figure>\n<\/div>\n\n\n<p class=\"has-background wp-block-paragraph\" style=\"background-color:#bd8b01\"><strong>Abajade iwadii: A\u1e63in\u00edl\u1ecd\u0301n\u00e0! <a href=\"https:\/\/pubmed.ncbi.nlm.nih.gov\/38738052\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Iwadii<\/a> fihan pe ti obinrin ba lo b\u00e9b\u00e0 naa lati fi nu idi lati \u1eb9\u0300y\u00ecn lo si iwaju oju ara, o le ko akoran. Sugbon, ko si oun to tokasi pe b\u00e9b\u00e0 naa lo n fa akoran, \u00e9y\u00ed nilo iwadii.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>\u1eb8\u0300k\u00fanr\u1eb9\u0301r\u1eb9\u0301 alaye<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Awon olumulo ikanni WhatsApp \u1e63\u2019atunpin <a href=\"https:\/\/drive.google.com\/file\/d\/1P22ONqd--1UR_cR5jQTUofZn5bOg59ng\/view?usp=drivesdk\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>atejade<\/strong><\/a> kan ti o so wipe lilo b\u00e9b\u00e0 \u00ecgb\u1ecd\u0300ns\u1eb9\u0300 le fa akoran si oju ara obinrin.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">W\u1ecdn \u1e63\u2019atunpin atejade na lati se ikilo fun awon obinrin ki won le wa ni ailewu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cM\u1ecd daju pe b\u00e9b\u00e0 \u00ecgb\u1ecd\u0300ns\u1eb9\u0300 le fa akoran si oju ara obinrin. J\u1ecd\u0300w\u1ecd\u0301, fojusi ilera ara re, mo ki yin ku odun tuntun,\u201d atejade naa wi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Sugbon ko si oruko eni to fi oro naa sita, tabi linki awon eniyan si ti satunpin re ni opolopo igba si awon ara, \u1ecd\u0300r\u1eb9\u0301 ati ojulum\u1ecd w\u1ecdn.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Nitori pataki \u1ecd\u0300r\u1ecd\u0300 naa si ilera \u00e0w\u00f9j\u1ecd eniyan, DUBAWA \u1e63e iwadii.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Ifidiododomul\u1eb9\u0300<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.mayoclinic.org\/diseases-conditions\/urinary-tract-infection\/symptoms-causes\/syc-20353447\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>Akoran<\/strong><\/a> \u1eb9\u0300y\u00e0 \u00ect\u1ecd\u0300 je aarun to maa n doj\u00fak\u1ecd \u1ecd\u0300n\u00e0-\u00ect\u1ecd\u0300, \u00e0p\u00f2 \u00ect\u1ecd\u0300, \u00ecfun \u00ect\u1ecd\u0300 tabi k\u00ednd\u00ecnr\u00ed. Akoran maa n saba \u1e63e ik\u1ecdlu si \u00e0p\u00f2-\u00ect\u1ecd\u0300 \u00e0ti \u1ecd\u0300n\u00e0-\u00ect\u1ecd\u0300.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ami apeere akoran naa ni ki eniyan maa ri \u1eb9\u0300j\u1eb9\u0300 ninu \u00ect\u1ecd\u0300, ki \u00ect\u1ecd\u0300 bere sii gb\u1ecdn eeyan ni gbogbo igba, ati \u00f2\u00f2r\u00fa\u00f9n kikan ninu \u00ect\u1ecd\u0300. O saba maa n da obinrin laamu ju okunrin l\u1ecd.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Akoran yii ma n bere ni igba ti kokoro afaisan ailefojuri ba w\u1ecd inu \u1ecd\u0300n\u00e0 \u00ect\u1ecd\u0300 (urethra) ti o si gba ib\u1eb9 l\u1ecd inu \u00e0p\u00f2\u00f2t\u1ecd\u0300 (bladder) ti o si bere sii dagba sibe. B\u00e9b\u00e0 \u00ecgb\u1ecd\u0300ns\u1eb9\u0300 ni awon eniyan maa n saba fi n nu idi ti w\u1ecd\u0301n ba \u1e63e \u00ecgb\u1ecd\u0300ns\u1eb9\u0300 tan.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">W\u1ecdn <a href=\"https:\/\/www.collinsdictionary.com\/dictionary\/english\/toilet-paper\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>\u1e63\u2019\u1eb9da<\/strong><\/a> r\u1eb9 lati ara igi bii <a href=\"https:\/\/www.industrialshredders.com\/resources\/how-toilet-paper-is-made-basic-overview\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>igi<\/strong><\/a> ap\u00e1d\u00f2, igi ar\u00e8re, ati awon igi miran.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Awon ti won seda b\u00e9b\u00e0 naa maa n lo \u00f2y\u00ec-in\u00e1 (oxygen), \u00f2y\u00ec-\u00e0r\u00e1 (ozone), k\u1eb9mika hydroxide tabi peroxide ki b\u00e9b\u00e0 naa funfun sii. Nigba ti awon oluseda miran maa n lo k\u1eb9mika chlorine dioxide.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Nibayi, \u01f9j\u1eb9\u0301 \u00e0\u1e63ep\u1ecd\u0300 kankan wa laarin b\u00e9b\u00e0 \u00ecgb\u1ecd\u0300ns\u1eb9\u0300 ati akoran \u1eb9\u0300ya \u00ect\u1ecd\u0300 ara?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/pubmed.ncbi.nlm.nih.gov\/38738052\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>Iwadii<\/strong><\/a> kan ti won gbe jade laipe yii fihan pe ti obinrin ba lo beba naa lati fi nu idi lati eyin lo si iwaju oju ara, o le ko akoran. Sugbon, ko si oun to tokasi pe b\u00e9b\u00e0 naa lo n fa akoran, eyi nilo iwadii.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/www.unical.edu.ng\/staff\/user\/profile-emmanuelekanem\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>Ekanem Eyo<\/strong>,<\/a> \u1eb9ni ti o je ojogbon nipa ilera \u1ecdm\u1ecdde, ni il\u00e9 \u1eb9\u0300k\u1ecd\u0301 giga ti ilu Uyo salaye pe beba \u00ecgb\u1ecd\u0300ns\u1eb9\u0300 o le fa akoran si eya ito ara sugbon ona ti won gba lo beba naa le faa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ekanem so wipe, \u201cBeba \u00ecgb\u1ecd\u0300ns\u1eb9\u0300 \u00f2 le fa akoran si eya ito. Nko mo ti awon kemika to le \u1e63e ijamba ba wa ninu beba \u00ecgb\u1ecd\u0300ns\u1eb9\u0300, nko le so nkankan nipa r\u1eb9\u0300.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">O tunbo so siwaju si pe ti obinrin ba nu idi lati eyin lo si iwaju, eyi le mu ki kokoro afaisan ailefojuri lo lati furo wo inu \u1ecd\u0300n\u00e0 \u00ect\u1ecd\u0300.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ekanem s\u1ecd pe o se pataki ki obinrin nu idi lati waju lo si eyin yala ti w\u1ecdn ba yagbe tabi t\u1ecd.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Alaye re dale iriri re gegebi oludari ile iwosan f\u00e1sit\u00ec Uyo,&nbsp; ni ibi ti o ti \u1e63i\u1e63\u1eb9\u0301 pelu awon dokita ilera obinrin ati awon onimo miran.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><a href=\"https:\/\/mymedisage.com\/profile\/dr-kevin-echetabu-v6\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>Kelvin<\/strong><\/a> Echetabu, dokita ti o n se itoju ilera awon okunrin ni ile <a href=\"https:\/\/unth.edu.ng\/\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>\u00ecw\u00f2s\u00e0n<\/strong><\/a> fasiti Nsukka s\u1ecd wipe ko si k\u1eb9mika kankan ninu b\u00e9b\u00e0 \u00ecgb\u1ecd\u0300ns\u1eb9\u0300 ti o le fa akoran fun obinrin.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">O salaye pe ti obinrin ba fi beba \u00ecgb\u1ecd\u0300ns\u1eb9\u0300 nu furo lo si oju ara, tabi lilo awon inudi miran, eyi lo le mu ki kokoro aifojuri gba furo lo si ona ito ati apooto, ti yoo si fa akoran.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Oun kan pato nipa beba \u00ecgb\u1ecd\u0300ns\u1eb9\u0300 ni wipe ti won ba fi nu idi tan, o le l\u1eb9\u0300 m\u1ecd\u0301 oju ara paapaa ti eeyan ba \u1e63\u1eb9\u1e63\u1eb9 t\u1ecd tan tabi da omi si oju ara. Ti eyi ba w\u1ecd inu \u1ecd\u0300n\u00e0-\u00ect\u1ecd\u0300 l\u1ecd, o le mu akoba ba eya ito ara, Kelvin lo salaye eyi.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Akotan<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iwadii ati awon onimo fihan pe lilo b\u00e9b\u00e0 \u00ecgb\u1ecd\u0300ns\u1eb9\u0300 k\u1ecd lo n fa akoran eya ito ara bikose bi onitoun se lo. Nitori naa, ir\u1ecd\u0301 nla ni aheso naa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Aheso: Atejade kan ti won tan ka ori ikanni Whatsapp salaye pe b\u00e9b\u00e0 \u00ecgb\u1ecd\u0300ns\u1eb9\u0300 le fa akoransi \u1eb9\u0300ya \u00ect\u1ecd\u0300 ara obinrin. Abajade iwadii: A\u1e63in\u00edl\u1ecd\u0301n\u00e0! Iwadii fihan pe ti obinrin ba lo b\u00e9b\u00e0 naa lati fi nu idi lati \u1eb9\u0300y\u00ecn lo si iwaju oju ara, o le ko akoran. Sugbon, ko si oun to tokasi pe b\u00e9b\u00e0 naa lo n fa akoran, \u00e9y\u00ed nilo iwadii. \u1eb8\u0300k\u00fanr\u1eb9\u0301r\u1eb9\u0301 alaye Awon olumulo ikanni WhatsApp \u1e63\u2019atunpin atejade kan ti o so wipe lilo b\u00e9b\u00e0 \u00ecgb\u1ecd\u0300ns\u1eb9\u0300 le fa akoran si oju ara obinrin. W\u1ecdn \u1e63\u2019atunpin atejade na lati se ikilo fun awon obinrin ki won le wa ni ailewu. \u201cM\u1ecd daju pe b\u00e9b\u00e0 \u00ecgb\u1ecd\u0300ns\u1eb9\u0300 le fa akoran si oju ara obinrin. J\u1ecd\u0300w\u1ecd\u0301, fojusi ilera ara re, mo ki yin ku odun tuntun,\u201d atejade naa wi. Sugbon ko si oruko eni to fi oro naa sita, tabi linki awon eniyan si ti satunpin re ni opolopo igba si awon ara, \u1ecd\u0300r\u1eb9\u0301 ati ojulum\u1ecd w\u1ecdn. Nitori pataki \u1ecd\u0300r\u1ecd\u0300 naa si ilera \u00e0w\u00f9j\u1ecd eniyan, DUBAWA \u1e63e iwadii. Ifidiododomul\u1eb9\u0300 Akoran \u1eb9\u0300y\u00e0 \u00ect\u1ecd\u0300 je aarun to maa n doj\u00fak\u1ecd \u1ecd\u0300n\u00e0-\u00ect\u1ecd\u0300, \u00e0p\u00f2 \u00ect\u1ecd\u0300, \u00ecfun \u00ect\u1ecd\u0300 tabi k\u00ednd\u00ecnr\u00ed. Akoran maa n saba \u1e63e ik\u1ecdlu si \u00e0p\u00f2-\u00ect\u1ecd\u0300 \u00e0ti \u1ecd\u0300n\u00e0-\u00ect\u1ecd\u0300. Ami apeere akoran naa ni ki eniyan maa ri \u1eb9\u0300j\u1eb9\u0300 ninu \u00ect\u1ecd\u0300, ki \u00ect\u1ecd\u0300 bere sii gb\u1ecdn eeyan ni gbogbo igba, ati \u00f2\u00f2r\u00fa\u00f9n kikan ninu \u00ect\u1ecd\u0300. O saba maa n da obinrin laamu ju okunrin l\u1ecd. Akoran yii ma n bere ni igba ti kokoro afaisan ailefojuri ba w\u1ecd inu \u1ecd\u0300n\u00e0 \u00ect\u1ecd\u0300 (urethra) ti o si gba ib\u1eb9 l\u1ecd inu \u00e0p\u00f2\u00f2t\u1ecd\u0300 (bladder) ti o si bere sii dagba sibe. B\u00e9b\u00e0 \u00ecgb\u1ecd\u0300ns\u1eb9\u0300 ni awon eniyan maa n saba fi n nu idi ti w\u1ecd\u0301n ba \u1e63e \u00ecgb\u1ecd\u0300ns\u1eb9\u0300 tan. W\u1ecdn \u1e63\u2019\u1eb9da r\u1eb9 lati ara igi bii igi ap\u00e1d\u00f2, igi ar\u00e8re, ati awon igi miran. Awon ti won seda b\u00e9b\u00e0 naa maa n lo \u00f2y\u00ec-in\u00e1 (oxygen), \u00f2y\u00ec-\u00e0r\u00e1 (ozone), k\u1eb9mika hydroxide tabi peroxide ki b\u00e9b\u00e0 naa funfun sii. Nigba ti awon oluseda miran maa n lo k\u1eb9mika chlorine dioxide. Nibayi, \u01f9j\u1eb9\u0301 \u00e0\u1e63ep\u1ecd\u0300 kankan wa laarin b\u00e9b\u00e0 \u00ecgb\u1ecd\u0300ns\u1eb9\u0300 ati akoran \u1eb9\u0300ya \u00ect\u1ecd\u0300 ara? Iwadii kan ti won gbe jade laipe yii fihan pe ti obinrin ba lo beba naa lati fi nu idi lati eyin lo si iwaju oju ara, o le ko akoran. Sugbon, ko si oun to tokasi pe b\u00e9b\u00e0 naa lo n fa akoran, eyi nilo iwadii. Ekanem Eyo, \u1eb9ni ti o je ojogbon nipa ilera \u1ecdm\u1ecdde, ni il\u00e9 \u1eb9\u0300k\u1ecd\u0301 giga ti ilu Uyo salaye pe beba \u00ecgb\u1ecd\u0300ns\u1eb9\u0300 o le fa akoran si eya ito ara sugbon ona ti won gba lo beba naa le faa. Ekanem so wipe, \u201cBeba \u00ecgb\u1ecd\u0300ns\u1eb9\u0300 \u00f2 le fa akoran si eya ito. Nko mo ti awon kemika to le \u1e63e ijamba ba wa ninu beba \u00ecgb\u1ecd\u0300ns\u1eb9\u0300, nko le so nkankan nipa r\u1eb9\u0300.\u201d O tunbo so siwaju si pe ti obinrin ba nu idi lati eyin lo si iwaju, eyi le mu ki kokoro afaisan ailefojuri lo lati furo wo inu \u1ecd\u0300n\u00e0 \u00ect\u1ecd\u0300. Ekanem s\u1ecd pe o se pataki ki obinrin nu idi lati waju lo si eyin yala ti w\u1ecdn ba yagbe tabi t\u1ecd. Alaye re dale iriri re gegebi oludari ile iwosan f\u00e1sit\u00ec Uyo,&nbsp; ni ibi ti o ti \u1e63i\u1e63\u1eb9\u0301 pelu awon dokita ilera obinrin ati awon onimo miran. Kelvin Echetabu, dokita ti o n se itoju ilera awon okunrin ni ile \u00ecw\u00f2s\u00e0n fasiti Nsukka s\u1ecd wipe ko si k\u1eb9mika kankan ninu b\u00e9b\u00e0 \u00ecgb\u1ecd\u0300ns\u1eb9\u0300 ti o le fa akoran fun obinrin. O salaye pe ti obinrin ba fi beba \u00ecgb\u1ecd\u0300ns\u1eb9\u0300 nu furo lo si oju ara, tabi lilo awon inudi miran, eyi lo le mu ki kokoro aifojuri gba furo lo si ona ito ati apooto, ti yoo si fa akoran. Oun kan pato nipa beba \u00ecgb\u1ecd\u0300ns\u1eb9\u0300 ni wipe ti won ba fi nu idi tan, o le l\u1eb9\u0300 m\u1ecd\u0301 oju ara paapaa ti eeyan ba \u1e63\u1eb9\u1e63\u1eb9 t\u1ecd tan tabi da omi si oju ara. Ti eyi ba w\u1ecd inu \u1ecd\u0300n\u00e0-\u00ect\u1ecd\u0300 l\u1ecd, o le mu akoba ba eya ito ara, Kelvin lo salaye eyi. Akotan Iwadii ati awon onimo fihan pe lilo b\u00e9b\u00e0 \u00ecgb\u1ecd\u0300ns\u1eb9\u0300 k\u1ecd lo n fa akoran eya ito ara bikose bi onitoun se lo. Nitori naa, ir\u1ecd\u0301 nla ni aheso naa.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":22502,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"hannibal_claim_source":"","hannibal_source_label":"","hannibal_card_color":"blue","_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","_wpscppro_dont_share_socialmedia":false,"_wpscppro_custom_social_share_image":0,"_facebook_share_type":"default","_twitter_share_type":"default","_linkedin_share_type":"default","_pinterest_share_type":"default","_linkedin_share_type_page":"","_instagram_share_type":"default","_medium_share_type":"","_threads_share_type":"","_google_business_share_type":"","_bluesky_share_type":"","_mastodon_share_type":"","_selected_social_profile":[],"_wpsp_enable_custom_social_template":false,"_wpsp_social_scheduling":{"enabled":false,"datetime":null,"platforms":[],"status":"template_only","dateOption":"today","timeOption":"now","customDays":"","customHours":"","customDate":"","customTime":"","schedulingType":"absolute"},"_wpsp_active_default_template":true},"categories":[1571,121,2450],"tags":[],"verdict":[],"ppma_author":[1920],"class_list":["post-22501","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-fact-check","category-health","category-yoruba"],"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p8R6dE-5QV","jetpack_likes_enabled":true,"jetpack_sharing_enabled":true,"authors":[{"term_id":1920,"user_id":0,"is_guest":1,"slug":"elizabeth-ogunbamowo","display_name":"Elizabeth Ogunbamowo","avatar_url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/7043a07f4ff292637cb75d13c8340fa9afb2ec87eceec4eedd980077c8bfd304?s=96&r=g","author_category":"","user_url":"","last_name":"","first_name":"","job_title":"","description":""}],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/dubawa.org\/dir\/wp-content\/uploads\/2025\/04\/tissue.jpg?fit=649%2C472&ssl=1","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22501","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=22501"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22501\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":22503,"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/22501\/revisions\/22503"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/media\/22502"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=22501"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=22501"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=22501"},{"taxonomy":"verdict","embeddable":true,"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/verdict?post=22501"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/ppma_author?post=22501"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}