{"id":25555,"date":"2025-10-31T07:44:30","date_gmt":"2025-10-31T06:44:30","guid":{"rendered":"http:\/\/dubawa.org\/dir\/?p=25555"},"modified":"2025-11-03T12:31:34","modified_gmt":"2025-11-03T11:31:34","slug":"ayajo-jejere-omu-gbogbo-oun-ti-o-ni-lati-mo-nipa-aisan-yii","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/ayajo-jejere-omu-gbogbo-oun-ti-o-ni-lati-mo-nipa-aisan-yii\/","title":{"rendered":"Ayaj\u1ecd j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa: Gbogbo oun ti o ni lati m\u1ecd nipa aisan yii"},"content":{"rendered":"\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Ekunrere alaye<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Osu kewa lodoodun ni ayajo j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa lagbaye. Lori gbogbo \u1eb9\u0300r\u1ecd alatagba, ni oju-ona ati beebeelo, a maa ri \u00e0w\u1ecd\u0300 pupa r\u1eb9\u0301s\u00far\u1eb9\u0301s\u00fa ti o t\u1ecdkasi \u00ec\u1e63\u1ecd\u0300kan, \u00ecm\u1ecd\u0300 ati \u00ecr\u00e8t\u00ed.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Osu owaara je ayajo j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa lagbaye. O\u1e63\u00f9 yii ni \u00e0w\u1ecdn egbe k\u1ecd\u1ecdkan a bere sii se iwode lati k\u1ecdni l\u2019\u1eb9k\u1ecd nipa <a href=\"https:\/\/www.who.int\/news-room\/fact-sheets\/detail\/breast-cancer\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9<\/a> ti o maa n saba \u1e63\u2019eku pa obinrin l\u2019agbaye.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Kini oun pato ti a\u1e63\u1ecd al\u00e1w\u1ecd\u0300 pupa r\u1eb9\u0301s\u00far\u1eb9\u0301s\u00fa ati awon iwode wonyi duro fun gaan? Kini pataki awon nkan wonyi si ilera obinrin ati okunrin lagbaye ati wipe kini eniyan le \u1e63e lati rii daju pe oun ati idile re wa ni ailewu.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\"><strong>Jejere \u1ecdm\u00fa<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">J\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa maa n waye nigba ti awon s\u1eb9\u1eb9li aarun inu \u1ecdy\u00e0n ba bere sii to bi sii lai ni ijanu, ti won si tanka lo si awon eeya ara miran.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Awon obinrin lo maa n saba f\u2019ori lugbadi aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa sugbon awon okunrin naa le ni aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa, biotilejepe ko w\u1ecdp\u1ecd.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ajo eto ilera l\u2019agbaye <a href=\"https:\/\/www.who.int\/news-room\/events\/detail\/2024\/10\/01\/default-calendar\/who-global-breast-cancer-initiative--breast-cancer-awareness-month\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">WHO<\/a> \u1e63\u2019alaye pe j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa saba seku pani saaju j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 ofun, data fihan pe eeyan milionu meji ni j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa maa n seku pa lodoodun.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jejere \u1ecdm\u00fa ni j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 to <a href=\"https:\/\/www.who.int\/news-room\/fact-sheets\/detail\/breast-cancer\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>w\u1ecd\u0301p\u1ecd\u0300<\/strong><\/a> julo l\u2019agbaye, ninu eeyan mejo to ni aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9, o kere ju, eniyan kan ninu won a ni j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ni orileede Naijiria, ajo to n sakiyesi aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 <a href=\"https:\/\/gco.iarc.fr\/en\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>salaye<\/strong><\/a> pe j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa lo wopo julo laarin awon obinrin to ni aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 oun lo si n fa iku ju.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Bawo ni j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa \u1e63e n dagba si?<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ki a le mo oun to n sokunfa j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa, o se pataki ki a m\u1ecd eto eya ara yii. <a href=\"https:\/\/www.cancer.gov\/publications\/dictionaries\/cancer-terms\/def\/breast-lobule\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">Oun kan<\/a> wa ninu \u1ecdm\u00fa ti o maa n se ipese omi \u1ecdm\u00fa, \u00f2p\u00f3 lo maa n gbe omi \u1ecdm\u00fa yii lo ori koko \u1ecdy\u00e0n ati awon asop\u1ecd \u00ec\u1e63\u00f9 to gbe \u1ecdm\u00fa ro.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ni opolopo igba, j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa maa n bere ninu \u00f2p\u00f3 inu \u1ecdy\u00e0n tabi inu lobule (lobular carcinoma). Ni igba miran, j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 a wa loju kan laago ara, ni igba miran, a tan ka lo eya ara miran.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bi a ko ba se itoju j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 yii lasiko, j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 a wo inu eje, as\u1eb9\u0301 omi ara lo eya ara miran bii \u1eb9\u0300d\u1ecd\u0300f\u00f3r\u00f3, \u1eb9\u0300d\u1ecd\u0300ki, eegun, tabi \u1ecdp\u1ecdl\u1ecd.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Bakan naa, aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 le pe laago ara eniyan ki o to famihan, ni igba miran, j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 yii a tete farahan.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Ami apeere ati okunfa aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Jejere \u1ecdm\u00fa le \u1e63\u2019akoba fun \u1ecdm\u00fa ni orisirisi ona. O seese ki apa kan \u1ecdy\u00e0n yato si iyoku. Ni igba miran, j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa kii tete <a href=\"https:\/\/my.clevelandclinic.org\/health\/diseases\/3986-breast-cancer\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>famihan<\/strong><\/a>, sugbon ami apeere j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa ni: koko inu \u1ecdy\u00e0n tabi ki apa kan le ju ibomii l\u1ecd. \u00cck\u00f3r\u00ed \u1ecdy\u00e0n a pelebe, bakan naa ni \u00ecy\u00e0t\u1ecd\u0300 a deba awo \u1ecdy\u00e0n.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Fun obinrin alaw\u1ecd funfun, aw\u1ecd \u1ecdy\u00e0n re le di pupa r\u1eb9\u0301s\u00far\u1eb9\u0301s\u00fa. Fun eniyan dudu, aw\u1ecd apakan \u1ecdy\u00e0n a dudu ju apa miran l\u1ecd. O \u1e63eese ki aw\u1ecd ori \u1ecdy\u00e0n bere sii farajo epo \u1ecds\u00e0n. Aw\u1ecd yii le bere sii bo.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Okunfa aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ko si eni ti o mo oun kan pato ti o n <a href=\"https:\/\/www.mayoclinic.org\/diseases-conditions\/breast-cancer\/symptoms-causes\/syc-20352470#:~:text=The%20exact%20cause,world%20around%20you.\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>\u1e63\u2019okunfa<\/strong><\/a> j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa. Awon oniwadii ti ri awon oun to le je ki eeyan wa ninu ewu aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa. Awon nkan wonyi ni eroja omoonu inu ara, igbe aye eniyan ati agbeegbe ti eeyan n gbe.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Iwadii fidir\u1eb9mule pe awon oun kan wa t\u2019o le j\u1eb9 ki eeyan tete f\u2019ori lugbadi aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdy\u00e0n. Eniyan ti odun ori re je marundinl\u2019\u1ecdg\u1ecdta (55) tabi jubeel\u1ecd le tete ni aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa. \u1eb8ni ti o j\u1eb9 obinrin le tete \u1e63\u2019agbako aarun naa. Eeyan ti obi r\u1eb9\u0300, egbon tabi aburo, \u1ecdm\u1ecd tabi m\u1ecdlebi re ti ni aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa s\u2019eyin, irufe eeyan bee le tete f\u2019ori lugbadi aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ida marundinlogun eeyan to ni aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 lo je pe adayeba ni fun won. Awon eeyan to n fa siga le tete ni aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 yala j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa ati awon j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 miran. Eniyan to baa n mu \u1ecdti le s\u2019agbako j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 yii bakan naa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ki eeyan sanra ju le fa aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa. Eni ti o ti gba it\u1ecdju j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 nipase \u00ect\u00e0ns\u00e1n le tete ni j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Jejere \u1ecdm\u00fa fun okunrin<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Okunrin kii saba ni j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa, sugbon ida kan (<a href=\"https:\/\/www.cancer.gov\/types\/breast\/patient\/male-breast-treatment-pdq#:~:text=Key%20Points,all%20cases%20of%20breast%20cancer.\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>1%<\/strong>)<\/a> okunrin le ni j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 yii, ni opo igba, j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 naa a farahan bii koko labe ikori \u1ecdy\u00e0n. O seese ki omi bere sii jade lori ikori \u1ecdy\u00e0n okunrin yii, \u1ecdy\u00e0n a bere sii p\u1ecdn, aw\u1ecd \u1ecdy\u00e0n a si bere sii le sii.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ona kanna ni <a href=\"https:\/\/www.cdc.gov\/breast-cancer\/about\/men.html\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\"><strong>it\u1ecdju<\/strong><\/a> j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa fun okunrin ati obinrin. Ni igba miran, w\u1ecdn a \u1e63e i\u1e63\u1eb9\u0301 ab\u1eb9, onisegun le fi ibi ti a ti ri j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 yi ya itan\u1e63an, ati\/tabi lilo egboogi.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Awon okunrin ti ojo ori won je ogota si aadorin odun lo le ni aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 yii. Okunrin ti aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa ba je adayeba fun le tete sagbako j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Ona idena aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ko si oun ti eeyan le se si \u00e0w\u1ecdn nkan bii \u1ecdj\u1ecd\u0301 ori ati adayeba, \u1e63ugb\u1ecdn eniyan le se it\u1ecdju ara re ki o maa baa ni aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Lati <a href=\"https:\/\/www.cancer.gov\/types\/breast\/patient\/breast-prevention-pdq\" target=\"_blank\" rel=\"noopener\">dena<\/a> aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa, \u1e63e ere idaraya lati din \u1ecdra ara ku, yago fun oti mimu ati siga. Ki obinrin fun \u1ecdm\u1ecd l\u2019\u1ecdm\u00fa daadaa, ki obinrin ti o ba \u1e63e nkan o\u1e63\u00f9 m\u1ecd yago fun it\u1ecdju ti o maa n lo eroja omoonu, je ounje to dara lasiko pelu opolopo efo ati eso, ki o si ba dokita re s\u1ecd\u0300r\u1ecd\u0300 l\u2019ori awon ohun ti o le sokunfa aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 fun \u1ecd, p\u1eb9lu oun ti o le \u1e63e lati daabobo ara re.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ba dokita soro ti o ba jepe molebi re kan ti ni aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa ri. Onim\u1ecd nipa isegun a gba o ni imoran lori awon ona ti o le gba lati dena aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9.<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Aw\u1ecdn onim\u1ecd s\u2019\u1ecdr\u1ecd<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dokita Qudus Lawal, onim\u1ecd isegun nipa ilera obinrin s\u1ecd pe o \u1e63e pataki ki a se idanileko lori aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa ni orileede Naijiria.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">O salaye pe, o se pataki ki a tete se idanimo ati it\u1ecdju aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa nitori aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa lo n ya \u1e63\u2019eku pa obinrin \u1e63aaju j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 ile \u1ecdm\u1ecd.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dokita f\u2019ikun pe opolopo bo beru aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa sugbon pelu it\u1ecdju to peye lasiko, alaisan a ye.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Qudus salaye pe eni ti o baa n se ayewo \u1ecdm\u00fa re loorekoore, o seese ki o tete se idamo aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa. Paaapaa, o se pataki fun obinrin lati lo ile iwosan fun ayewo mammography ki o to di pe j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 a la emi l\u1ecd.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">\u201cEni to ba se ayewo lasiko, a tete lo ile iwosan fun it\u1ecdju. Ko si ni si ewu,\u201d dokita naa lo so eyi.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dokita menuba awon idojuko ti kii je ki obinrin lo fun it\u1ecdju ni ile iwosan bii aini imo nipa aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa, aini owo l\u2019\u1ecd\u0301w\u1ecd\u0301 ati pe ko si awon ero ati elo it\u1ecdju ni ile iwosan.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">O salaye pe awon alaisan ni \u1ecd\u0300p\u1ecd\u0300 igba, w\u1ecdn ki n tete lo ile iwosan fun it\u1ecdju, eyi lo faa ti aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa n se ku oa opolopo eeyan ni orileede Naijiria. Dokita so wipe \u1ecdp\u1ecd alaisan maa n l\u1ecd ile iwosan ni igba ti aarun naa ba ti buru sii.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dokita Qudus tunbo salaye pe ile iwosan it\u1ecdju fun aisan j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 ko w\u1ecd\u0301p\u1ecd\u0300 ni orileede Naijiria, koda o so wipe, mewa pere lo wa ni Naijiria kii si se gbogbo re l\u2019on sise.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dokita onise abe ni ile iwosan Asokoro, Francis Okpalaobi menuba awon oun ti obinrin gbodo se ki o le tete se idam\u1ecd ati dena aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa. Onisegun gba imoran pe ki obinrin maa se ayewo \u1ecdm\u00fa ni gbogbo igba funra e, awon obinrin ti won dagba, ki won lo fun ayewo \u1ecdm\u00fa ni ile iwosan.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dokita Francis s\u1ecd wipe aini owo ati aini imo lo n \u1e63\u2019akoba fun \u00e0w\u1ecdn obinrin Naijiria ti won kii tete wa it\u1ecdju fun aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa. O fikun wipe oun elo fun ayewo ati it\u1ecdju naa ko si ni awon agbegbe kookan.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ogbeni Francis so wipe asa ati ise awon eniyan ni orileede Naijiria kii je ki alaisan tete wa itoju lo ile iwosan. \u201cAw\u1ecdn alaisan a k\u1ecdk\u1ecd t\u2019\u1eb9s\u1eb9 le b\u1ecd\u1ecd tabi l\u1ecd \u1ecdd\u1ecd alufaa, ki won to l\u1ecd ile iwosan fun it\u1ecdju, ni igba miran, o ti pe ju.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Dokita Sunday Idoko, onim\u1ecd nipa ilera obinrin ni ile iwosan Garki \u1e63\u2019alaye pe idena aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 wa ni ona meta.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ak\u1ecdk\u1ecd ni sise idanileko awon eniyan ti won ko ni aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 sugbon won wa ninu ewu aarun yii. Ki a maa ko awon eeyan nipa aarun yii, oun to le \u1e63\u2019okunfa, gigbani niyanju lati se ayewo \u1ecdm\u00fa, gbigbe igbe aye t\u2019o dara, ki eeyan si yago fun oti mimu ati siga.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ona keji ni ayewo \u1ecdm\u00fa loorekoore. Ki awon obinrin ti ojo ori won ko tii to marundinlogoji (35), l\u1ecd se ayewo \u1ecdm\u00fa (ultrasound), nigba ti obinrin ti ojo ori re ti koja 35 a lo fun ayewo mammography.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ona keta ni fun awon obinrin ti won ti ni aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa yii gba itoju ti o peye.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\"><strong>Akotan<\/strong><\/h2>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Ayajo j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa l\u2019agbaye kii se fun ipolongo nikan. O tokasi agbara im\u1ecd, itoju lasiko ati ajosepo gbogbo eeyan lati dekun aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa.<\/p>\n\n\n\n<p class=\"wp-block-paragraph\">Biotilejepe aarun yii n gbemi lenu opo eeyan, awon igbese kookan a ran ni lowo, ti ko si ni la emi l\u1ecd. Ayewo t\u2019o peye, itoju lasiko ati igbe aye to dara le dekun iku ojiji latari aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ekunrere alaye Osu kewa lodoodun ni ayajo j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa lagbaye. Lori gbogbo \u1eb9\u0300r\u1ecd alatagba, ni oju-ona ati beebeelo, a maa ri \u00e0w\u1ecd\u0300 pupa r\u1eb9\u0301s\u00far\u1eb9\u0301s\u00fa ti o t\u1ecdkasi \u00ec\u1e63\u1ecd\u0300kan, \u00ecm\u1ecd\u0300 ati \u00ecr\u00e8t\u00ed. Osu owaara je ayajo j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa lagbaye. O\u1e63\u00f9 yii ni \u00e0w\u1ecdn egbe k\u1ecd\u1ecdkan a bere sii se iwode lati k\u1ecdni l\u2019\u1eb9k\u1ecd nipa j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 ti o maa n saba \u1e63\u2019eku pa obinrin l\u2019agbaye. Kini oun pato ti a\u1e63\u1ecd al\u00e1w\u1ecd\u0300 pupa r\u1eb9\u0301s\u00far\u1eb9\u0301s\u00fa ati awon iwode wonyi duro fun gaan? Kini pataki awon nkan wonyi si ilera obinrin ati okunrin lagbaye ati wipe kini eniyan le \u1e63e lati rii daju pe oun ati idile re wa ni ailewu. Jejere \u1ecdm\u00fa J\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa maa n waye nigba ti awon s\u1eb9\u1eb9li aarun inu \u1ecdy\u00e0n ba bere sii to bi sii lai ni ijanu, ti won si tanka lo si awon eeya ara miran. Awon obinrin lo maa n saba f\u2019ori lugbadi aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa sugbon awon okunrin naa le ni aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa, biotilejepe ko w\u1ecdp\u1ecd. Ajo eto ilera l\u2019agbaye WHO \u1e63\u2019alaye pe j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa saba seku pani saaju j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 ofun, data fihan pe eeyan milionu meji ni j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa maa n seku pa lodoodun. Jejere \u1ecdm\u00fa ni j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 to w\u1ecd\u0301p\u1ecd\u0300 julo l\u2019agbaye, ninu eeyan mejo to ni aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9, o kere ju, eniyan kan ninu won a ni j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa.&nbsp; Ni orileede Naijiria, ajo to n sakiyesi aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 salaye pe j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa lo wopo julo laarin awon obinrin to ni aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 oun lo si n fa iku ju. Bawo ni j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa \u1e63e n dagba si? Ki a le mo oun to n sokunfa j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa, o se pataki ki a m\u1ecd eto eya ara yii. Oun kan wa ninu \u1ecdm\u00fa ti o maa n se ipese omi \u1ecdm\u00fa, \u00f2p\u00f3 lo maa n gbe omi \u1ecdm\u00fa yii lo ori koko \u1ecdy\u00e0n ati awon asop\u1ecd \u00ec\u1e63\u00f9 to gbe \u1ecdm\u00fa ro. Ni opolopo igba, j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa maa n bere ninu \u00f2p\u00f3 inu \u1ecdy\u00e0n tabi inu lobule (lobular carcinoma). Ni igba miran, j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 a wa loju kan laago ara, ni igba miran, a tan ka lo eya ara miran. Bi a ko ba se itoju j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 yii lasiko, j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 a wo inu eje, as\u1eb9\u0301 omi ara lo eya ara miran bii \u1eb9\u0300d\u1ecd\u0300f\u00f3r\u00f3, \u1eb9\u0300d\u1ecd\u0300ki, eegun, tabi \u1ecdp\u1ecdl\u1ecd. Bakan naa, aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 le pe laago ara eniyan ki o to famihan, ni igba miran, j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 yii a tete farahan. Ami apeere ati okunfa aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa Jejere \u1ecdm\u00fa le \u1e63\u2019akoba fun \u1ecdm\u00fa ni orisirisi ona. O seese ki apa kan \u1ecdy\u00e0n yato si iyoku. Ni igba miran, j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa kii tete famihan, sugbon ami apeere j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa ni: koko inu \u1ecdy\u00e0n tabi ki apa kan le ju ibomii l\u1ecd. \u00cck\u00f3r\u00ed \u1ecdy\u00e0n a pelebe, bakan naa ni \u00ecy\u00e0t\u1ecd\u0300 a deba awo \u1ecdy\u00e0n. Fun obinrin alaw\u1ecd funfun, aw\u1ecd \u1ecdy\u00e0n re le di pupa r\u1eb9\u0301s\u00far\u1eb9\u0301s\u00fa. Fun eniyan dudu, aw\u1ecd apakan \u1ecdy\u00e0n a dudu ju apa miran l\u1ecd. O \u1e63eese ki aw\u1ecd ori \u1ecdy\u00e0n bere sii farajo epo \u1ecds\u00e0n. Aw\u1ecd yii le bere sii bo. Okunfa aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa Ko si eni ti o mo oun kan pato ti o n \u1e63\u2019okunfa j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa. Awon oniwadii ti ri awon oun to le je ki eeyan wa ninu ewu aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa. Awon nkan wonyi ni eroja omoonu inu ara, igbe aye eniyan ati agbeegbe ti eeyan n gbe. Iwadii fidir\u1eb9mule pe awon oun kan wa t\u2019o le j\u1eb9 ki eeyan tete f\u2019ori lugbadi aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdy\u00e0n. Eniyan ti odun ori re je marundinl\u2019\u1ecdg\u1ecdta (55) tabi jubeel\u1ecd le tete ni aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa. \u1eb8ni ti o j\u1eb9 obinrin le tete \u1e63\u2019agbako aarun naa. Eeyan ti obi r\u1eb9\u0300, egbon tabi aburo, \u1ecdm\u1ecd tabi m\u1ecdlebi re ti ni aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa s\u2019eyin, irufe eeyan bee le tete f\u2019ori lugbadi aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa. Ida marundinlogun eeyan to ni aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 lo je pe adayeba ni fun won. Awon eeyan to n fa siga le tete ni aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 yala j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa ati awon j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 miran. Eniyan to baa n mu \u1ecdti le s\u2019agbako j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 yii bakan naa. Ki eeyan sanra ju le fa aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa. Eni ti o ti gba it\u1ecdju j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 nipase \u00ect\u00e0ns\u00e1n le tete ni j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa. Jejere \u1ecdm\u00fa fun okunrin Okunrin kii saba ni j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa, sugbon ida kan (1%) okunrin le ni j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 yii, ni opo igba, j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 naa a farahan bii koko labe ikori \u1ecdy\u00e0n. O seese ki omi bere sii jade lori ikori \u1ecdy\u00e0n okunrin yii, \u1ecdy\u00e0n a bere sii p\u1ecdn, aw\u1ecd \u1ecdy\u00e0n a si bere sii le sii. Ona kanna ni it\u1ecdju j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa fun okunrin ati obinrin. Ni igba miran, w\u1ecdn a \u1e63e i\u1e63\u1eb9\u0301 ab\u1eb9, onisegun le fi ibi ti a ti ri j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 yi ya itan\u1e63an, ati\/tabi lilo egboogi.&nbsp; Awon okunrin ti ojo ori won je ogota si aadorin odun lo le ni aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 yii. Okunrin ti aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa ba je adayeba fun le tete sagbako j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa. Ona idena aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa Ko si oun ti eeyan le se si \u00e0w\u1ecdn nkan bii \u1ecdj\u1ecd\u0301 ori ati adayeba, \u1e63ugb\u1ecdn eniyan le se it\u1ecdju ara re ki o maa baa ni aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9. Lati dena aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa, \u1e63e ere idaraya lati din \u1ecdra ara ku, yago fun oti mimu ati siga. Ki obinrin fun \u1ecdm\u1ecd l\u2019\u1ecdm\u00fa daadaa, ki obinrin ti o ba \u1e63e nkan o\u1e63\u00f9 m\u1ecd yago fun it\u1ecdju ti o maa n lo eroja omoonu, je ounje to dara lasiko pelu opolopo efo ati eso, ki o si ba dokita re s\u1ecd\u0300r\u1ecd\u0300 l\u2019ori awon ohun ti o le sokunfa aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 fun \u1ecd, p\u1eb9lu oun ti o le \u1e63e lati daabobo ara re. Ba dokita soro ti o ba jepe molebi re kan ti ni aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa ri. Onim\u1ecd nipa isegun a gba o ni imoran lori awon ona ti o le gba lati dena aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9. Aw\u1ecdn onim\u1ecd s\u2019\u1ecdr\u1ecd Dokita Qudus Lawal, onim\u1ecd isegun nipa ilera obinrin s\u1ecd pe o \u1e63e pataki ki a se idanileko lori aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9 \u1ecdm\u00fa ni orileede Naijiria. O salaye pe, o se pataki ki a tete se idanimo ati it\u1ecdju aarun j\u1eb9j\u1eb9r\u1eb9<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":25556,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_jetpack_newsletter_access":"","_jetpack_dont_email_post_to_subs":false,"_jetpack_newsletter_tier_id":0,"_jetpack_memberships_contains_paywalled_content":false,"hannibal_claim_source":"","hannibal_source_label":"","hannibal_card_color":"blue","_jetpack_memberships_contains_paid_content":false,"footnotes":"","_wpscppro_dont_share_socialmedia":false,"_wpscppro_custom_social_share_image":0,"_facebook_share_type":"default","_twitter_share_type":"default","_linkedin_share_type":"default","_pinterest_share_type":"default","_linkedin_share_type_page":"","_instagram_share_type":"default","_medium_share_type":"","_threads_share_type":"","_google_business_share_type":"","_bluesky_share_type":"","_mastodon_share_type":"","_selected_social_profile":[],"_wpsp_enable_custom_social_template":false,"_wpsp_social_scheduling":{"enabled":false,"datetime":null,"platforms":[],"status":"template_only","dateOption":"today","timeOption":"now","customDays":"","customHours":"","customDate":"","customTime":"","schedulingType":"absolute"},"_wpsp_active_default_template":true},"categories":[1572,121,2450],"tags":[],"verdict":[],"ppma_author":[1920],"class_list":["post-25555","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-explainers","category-health","category-yoruba"],"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p8R6dE-6Eb","jetpack_likes_enabled":true,"jetpack_sharing_enabled":true,"authors":[{"term_id":1920,"user_id":0,"is_guest":1,"slug":"elizabeth-ogunbamowo","display_name":"Elizabeth Ogunbamowo","avatar_url":"https:\/\/secure.gravatar.com\/avatar\/7043a07f4ff292637cb75d13c8340fa9afb2ec87eceec4eedd980077c8bfd304?s=96&r=g","author_category":"","user_url":"","last_name":"","first_name":"","job_title":"","description":""}],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/i0.wp.com\/dubawa.org\/dir\/wp-content\/uploads\/2025\/11\/image.jpeg?fit=556%2C551&ssl=1","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25555","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=25555"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25555\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":25557,"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/25555\/revisions\/25557"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/media\/25556"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=25555"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=25555"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=25555"},{"taxonomy":"verdict","embeddable":true,"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/verdict?post=25555"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/dubawa.org\/dir\/wp-json\/wp\/v2\/ppma_author?post=25555"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}